U utorak je u Zagrebu, u 92. godini života preminula proslavljena sportašica atletičarka Olga Šikovec Luncer.

Sportašica koja je rođena u Sloveniji, koja je za danas rodnu državu nastupila na olimpijskim igrama, ali je bila izabrana za najbolju sportašicu u Hrvatskoj.

Olga Šikovec-Luncer rođena je u Trbovlju 17. siječnja 1933. godine. Sport je zavoljela od malih nogu. U gimnastičkom društvu Partizan igrala je odbojku i stolni tenis, a 1948. položila je tečaj za gimnastičkog voditelja.

Njezine predispozicije za atletiku otkrivene su kad je s 19 godina sudjelovala u sindikalnoj utrci po celjskim cestama. Od 1953. godine Olga je nastupala za Atletski klub Kladivar iz Celja i tada počinje njezina prava karijera. Bila je izuzetno brza i specijalizirala se za sprinterske discipline. Imala je odličnog trenera Fedora Gradišnika koji je vrlo zaslužan za razvoj atletike u Celju.

Ubrzo je Olga počela postizati prve uspjehe, a nakon samo dvije godine ozbiljnog treniranja postala je i reprezentativka. Gotovo cijelo jedno desetljeće bila je najbolja sprinterica u Jugoslaviji. Prvi dio karijere nastupala je za Kladivar.

Godine 1959. Olga se udala za sportskog novinara Vilka Luncera, a nakon preseljenja u Zagreb 1961. godine postala je članica Akademskog atletskog kluba Mladost. Trenirali su je suprug Vilko Luncer i veliki atletski znalac Žarko Susić.

Na prvenstvima Jugoslavije na otvorenom i u dvorani osvojila je ukupno 24 naslova prvakinje u razdoblju od 1955. do 1965. godine. Sedam puta na pojedinačnim prvenstvima Jugoslavije osvajala je dvostruke krune na 100 i 200 metara. Bila je dvoranska prvakinja države. Višestruka je prvakinja Slovenije na 100 i 200 metara. Prije Olge u ženskom sprintu u Jugoslaviji nije postojala takva dugogodišnja dominacija jedne sportašice. S uspjehom je nastupala i kao članica štafete 4 x 100 metara. I sa štafetom Kladivara i Mladosti osvajala je po dva puta prvenstvo Jugoslavije, a sa Mladosti 1965. i ekipno prvenstvo Jugoslavije.

Olga Šikovec-Luncer pripadala je zlatnoj generaciji jugoslavenskog ženskog sprinta u kojoj su uz nju najistaknutije bile Milka Babović iz Zagreba, Zdenka Leskovac iz Osijeka i Marijana Lubej iz Celja. Prva je žena u Jugoslaviji koja je za manje od 12 sekundi pretrčala 100 metara, i to 1960. u Celju (11.9 sekundi), a 200 metara uspjela je za manje od 25 sekundi pretrčati 1959. godine u Varaždinu (24.8). S rezultatom 11.7 sekundi na 100 metara i 24.2 sekundi na 200 metara, što su bili i njezini osobni rekordi, uvrstila se 1961. među dvadeset najbržih atletičarki na svijetu.

Olga je za reprezentaciju debitirala 1955., a do 1965. imala je 95 nastupa na 31 natjecanju, pa se ubraja među pet atletičarki sa najviše nastupa u povijesti seniorske reprezentacije Jugoslavije.
Od velikih natjecanja posebno treba istaknuti da je Olga sudjelovala na Olimpijskim igrama 1960. u Rimu, gdje se utrkom na 100 metara ušla u četvrtfinale.

Nastupala je Olga na Europskim prvenstvima 1958. u Stockholmu i 1962. u Beogradu, gdje je u štafeti 4 x 100 metara osvojila četvrto mjesto, pri čemu su postavile novi državni rekord koji potom osam godina nije oboren. Na Europskim dvoranskim igrama 1966. u Dortmundu bila je članica štafete koja je osvojila srebrnu medalju. Nastupila je Olga i na Svjetskom omladinskom festivalu 1959., gdje je na 100 metara osvojila brončanu medalju. Tu su i brojne medalje sa balkanskih igara.

S ukupno 25 osvojenih medalja jedna je od najuspješnijih jugoslavenskih atletičarki svih vremena. Kada se 1966. povukla iz atletike bila je tajnica Akademskog atletskog kluba Mladost. Obavljala je brojne dužnosti i u sudačkoj organizaciji. Ima najviše sudačko zvanje – međunarodni je atletski sudac sa više od 800 suđenja.

Još za vrijeme karijere uz supruga Vilka počela se baviti novinarstvom.

Za doprinos sportu i društvenom djelovanju dobila je brojne nagrade i priznanja. Proglašena je 1960. godine za najbolju sportašicu Slovenije, u izboru lista Polet, a najbolja sportašica Hrvatske u izboru Sportskih novosti bila je 1962. i 1963. godine.

Odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim vijencem 1979. Dobitnica je Zlatne plakete Atletskog saveza Jugoslavije i Nagrade za životno djelo Hrvatskog olimpijskog odbora 1999. godine.
Proslavljena slovenska olimpijka koja je dva puta bila najbolja sportašica Hrvatske.

Tekst: Jurica Gizdić